 |
 |
 |
 |
 |
||
 |
|
|||||
|
|
PRILOZI ZA BIOGRAFIJU STIPE MESIĆA Godinama se u hrvatskoj javnosti stvaraju fame, kako su se
Manolić, Mesić i družina u proljeće 1994. odcijepili od Tuđmana i
Hrvatske demokratske zajednice «poradi zemljice Bosne». Tom se pokušaju
htjelo dati i općenacionalno značenje, jer su – eto – izdanci
jugoslavenskoga boljševičkoga krila unutar HDZ-a bili bliži «pravaškim
idealima» i «pravaškoj tradiciji», negoli oni Tuđmanovi suradnici,
koji su potjecali iz «desno» orijentiranih, nacionalističkih ili bar
nacionalnih krugova. Sastanak Tuđman - Izetbegović 22. studenoga 1998. Ali, ako je doista bilo tako, i ako je Tuđmanova «politika prema BiH» bila upravo onakva kakvom ju Mesić prokazuje, zašto se manolićevci nisu od Tuđmana odcijepili ujesen 1991., nakon što je (18. studenoga 1991.) osnovana Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, ili u proljeće 1992., kad je (8. travnja) osnovano Hrvatsko vijeće obrane, ili u listopadu 1992., kad je došlo do prvih ozbiljnijih sukoba Hrvata i Muslimana u BiH, ili u proljeće 1993., kad su ti sukobi prerasli u otvoreni rat...? Na taj logičan upit, nikad nije došao logičan odgovor. Nema odgovora ni na pitanje, zašto je raskol u HDZ-u planiran upravo u proljeće 1994., tj. u vrijeme kad su se SAD umiješale u rat u BiH i nametnule Washingtonski sporazum, dovodeći i do zaokreta u hrvatskoj politici prema Muslimanima (i u muslimanskoj politici prema Hrvatima).
Stipe Mesić već 1991. istodobno sluša dvije slušalice
Odgovor na prvo pitanje ovih je dana u Jutarnjem listu (br. 3382/X. od 11. studenoga 2007., str. 3.), povodom najnovijeg zapleta u slučaju generala Zagorca, dao treći iz Manolićeve skupine, Slavko Degoricija. Prema njemu, «sukob unutar HDZ-a dogodio se zbog jačanja tzv. Šuškove frakcije, koja 'se s nama borila za utjecaj na Tuđmana'. Rat u BiH, kaže, samo je pojačao nesnošljivost između dviju struja». Drugim riječima, radilo se samo o borbi za vlast, a «politika prema BiH» bila je jedan od mamaca kojima se htjelo namamiti lakovjerne. Tim se manevrom moglo bar privremeno dobiti i dio «desnice», nemali dio katoličkoga svećenstva itd. A sve je tempirano u vrijeme američke intervencije, u nadi da će jedina preostala svjetska velesila u novu trku htjeti krenuti s novim konjem... (T. J.)
Rama - Prozor, poprište jednog od prvih hrvatsko-muslimanskih sukoba (listopad 1992.) |
|||||
 |
 |
|
||||
|
|
|
|
|
|
|
|
